San je temeljni biološki proces koji ima veliki utjecaj na zdravlje, a znanstvena istraživanja posljednjih desetljeća sve više potvrđuju njegovu važnost. Stručnjaci naglašavaju da odrasloj osobi u prosjeku treba između sedam i devet sati sna, iako postoje individualne razlike ovisno o genetici i životnom stilu. Prekratak san često dovodi do smanjenja koncentracije i povećanja rizika od kroničnih bolesti, dok pretjerano spavanje može biti znak zdravstvenih problema. Razumijevanje znanstvenih podataka pomaže ljudima da donesu ispravne odluke u vezi sa svojim navikama spavanja.
Znanstvena istraživanja također pokazuju da se tijekom sna odvijaju procesi regeneracije mozga i tijela. Na primjer, u dubokim fazama sna dolazi do obnavljanja stanica i jačanja imunološkog sustava. Tijekom REM faze sna mozak obrađuje informacije i učvršćuje pamćenje, što ima ključnu ulogu u učenju i kreativnom razmišljanju. Nedostatak jedne od ovih faza može imati dugoročne posljedice na mentalno i fizičko zdravlje.
Osim genetike, na potrebu za snom utječu i dob, razina stresa, prehrana i svakodnevne navike. Primjerice, osobe koje redovito prakticiraju fizičku aktivnost i pravilnu prehranu češće spavaju kvalitetnije od onih koji zanemaruju zdrav način života. Upravo zbog toga stručnjaci preporučuju da ljudi pažljivo prate svoje obrasce spavanja i prilagode ih svojim individualnim potrebama. Time se može postići ravnoteža između odmora i aktivnosti, što izravno doprinosi dugoročnom zdravlju.